Eliza Easton, Nestina glavna istraživačica politika i voditeljica Nestinog odjela za politiku i Centra za politiku i evidenciju kreativnih industrija (Creative Industries Policy and Evidence Center) objašnjava vitalni značaj kreativnosti u doba automatizacije.
S obzirom na to da industrijska strategija britanske vlade navodi kreativne industrije kao prioritetni sektor, reklo bi se da kreatori politika postaju svjesni važnosti koju kreativnost predstavlja za budućnost Velike Britanije.
Nesta vodi Centar za politiku i evidenciju kreativnih industrija (PEC), kojeg u sklopu vladine industrijske strategije finansira britansko Vijeće za istraživanje umjetnosti i humanističkih nauka (Arts and Humanities Research Council).
Cilj ovog Centra je da u pogledu kvaliteta dokaza o kreativnim industrijama potakne značajne promjene u industriji, među kreatorima politika i u široj istraživačkoj zajednici. U tom smislu je ovaj Centar i angažovao najbolje istraživače u Velikoj Britaniji da odgovore na neka od najurgentnijih pitanja o ovom sektoru vrijednom 100 milijardi funti.
Pri tome nam je sasvim jasno da kreativne industrije nemaju monopol na kreativnost. Svi smo mi, i u Nesti i u PEC-u, itekako svjesni da kreativnost ima važnu ulogu na cijelom tržištu rada. Što potvrđuje i naše prethodno istraživanje – ono isto istraživanje u kojem Nesta tvrdi da roboti rijetko mogu zamijeniti kreativne poslove, te da stoga kreativne poslove očekuje ružičasta budućnost.
Kad to kažem, svjesna sam i toga da se riječ „kreativan“ koristi tako često da često biva i obesmišljena. Neki tvrde da se sad svi poslovi, bilo u kafićima ili bankama, opisuju kao kreativni. Tako, na primjer, i sendvičara Subway svoje konobare naziva „umjetnicima“.
Da bismo utvrdili da li je stvarno tako, pregledali smo 35 miliona oglasa za posao i istražili gdje se sve koristi riječ „kreativnost“ i, što je jako bitno, kako ti poslovi doprinose budućem razvoju privrede. Na kraju ovog teksta možete pronaći poveznicu/link na to naše istraživanje.
Tim smo istraživanjem utvrdili da kreativnost, bez obzira na čestu zloupotrebu ove riječi, očito postaje sve važnija na tržištu rada. Daleko od toga da se kreativnost, iako se radi o prenosivoj vještini, navodi kao preduslov u svim oglasima za posao. Zapravo je još uvijek mnogo vjerojatnije da se kreativnost nađe samo u oglasima za posao za kreativna zanimanja koja navodi službeni popis britanskog Ministarstva za digitalne medije, kulturu, medije i sport (Department for Digital, Culture, Media and Sport/DCMS). Koristeći naše istraživanje o budućnosti vještina, u saradnji s Pearsonom, izdavačem obrazovnih materijala, zaključili smo i da najveće šanse za procentualni rast na tržištu rada do 2030. godine imaju upravo poslovi koji zahtijevaju kreativnost.
Kreativnost, u stvari, među svim prenosivim vještinama koje smo razmatrali, predstavlja najpouzdaniji parametar za perspektivnost poslova. Zaključili smo da je vjerovatnoća procentualnog rasta kreativnih poslova najveća kad je povezana s vještinama upravljanja projektima – što će ubuduće definitivno predstavljati dobitnu kombinaciju.
Značajno je (a najvjerovatnije i očekivano) da naše istraživanje takođe otkriva i to da budućnost kreativnosti nije ograničena na zanimanja uključena u popis (kreativnih zanimanja) DCMS-a. Kreativnost se, na primjer, u oglasima za posao redovno traži od cvjećara, pekara, slastičara, kuhara, frizera i brijača.
Postoje i funkcije koje zahtijevaju brojne tehničke vještine potrebne za 'kreativna zanimanja', ali nije baš vjerojatno da se za njih u oglasima eksplicitno traži i 'kreativnost'. Konkretno, mnoge vrste inženjera i ljudi koji se bave proizvodnjom i razvojem poslovanja imaju mnogo toga zajedničkog s „kreativnim poslovima“.
Ovo istraživanje je, između ostalog, važno i zbog toga što bi se inače lako dalo pomisliti da se rješenje problema automatizacije i budućnosti rada svodi na „investiranje u digitalne vještine“.
A to uprkos činjenici da prethodna Nestina istraživanja dokazuju da su digitalne vještine zapravo daleko potrebnije za „nestajuće poslove“ – onima za koje se postotak radne snage vjerojatno smanjuje – nego za one poslove čiji će postotak ubuduće najvjerovatnije rasti. Razlog tome su poslovi s dinamičnim perspektivama, a za koje trenutno ne treba mnogo digitalnih vještina. Cijelo istraživanje o budućnosti vještina dostupno je preko linka na kraju ovog teksta.
Tamo gdje su potrebne digitalne vještine, te vještine su osjetno drugačije u onim poslovima čiji će postotak ubuduće vjerovatno rasti i onima čiji će postotak ubuduće vjerovatno opadati. Ono što odlikuje digitalne vještine koje će opstati i u budućnost jest njihova upotreba za zadatke koji nisu rutinski, za rješavanje problema i za stvaranje digitalnog sadržaja.
Šta ovo, dakle, znači? To je zapravo snažan podsjetnik da nam riječ „kreativnost“ – uprkos pretjeranoj upotrebi – još uvijek mnogo govori o nekom poslu. U stvari nam ta riječ još uvijek može pomoći da shvatimo kako će dotični posao funkcionisati u budućnosti. A pri tome kreatore politika, poslodavce i radnu snagu podsjeća na to da digitalne vještine zapravo nisu ništa bez kreativnosti – bilo da se radi o kreativnosti s proračunskom tabelom ili kreativnosti sa štafelajem i četkom za crtanje.
Nesta je globalna fondacija za inovacije. Kroz svoje znanje, mreže, finansiranje i vještine, Nesta podržava nove ideje za suočavanje s ogromnim izazovima našeg doba. Nesta sarađuje s mnogima, što uključuje vlade, preduzeća i nevladine organizacije. Nesta je britanska neprofitna organizacija koja djeluje širom svijeta, a funkcioniše kao finansijska fondacija.